Претрага
7 items
-
Srednjemiocenski foraminiferi iz sedimenata bušotina beogradskog dunavskog ključa
Ljiljana Grujičić (2009)Ljiljana Grujičić. Srednjemiocenski foraminiferi iz sedimenata bušotina beogradskog dunavskog ključa, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2009
-
Foraminiferi kampan-mastrihtskih sedimenata iz bušotina Vojvodine
Milena Dunčić (2008)Milena Dunčić. Foraminiferi kampan-mastrihtskih sedimenata iz bušotina Vojvodine, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2008
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... oblici planktonskih mikrofosila (planktonski foraminiferi i radiolarije). Drugi, u kojima preovlađuju fragmenti/detritus plitkomorskih fosila, predstavljaju karbonatne turbiditne naslage. U pojedinim nivoima su raznovrsni planktonski i bentoski foraminiferi izmešani sa plitkomorkom asocijaciom fosila ...
... planktonski foraminiferi su: Globotruncana linneiana (d’Orbigny), Globotruncana sp. i drugi globigerinoformni oblici, kao i kalcisfere – Pithonella ovalis Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske zone 122 (Kaufmann). Konstantovani retki bentoski foraminiferi su: Marsonella ...
... profila konstatovana je veoma bogata mikrofosilna asocijacija. Dominantan značaj imaju planktonski foraminiferi – globotrunkanidi. Takođe, često su zastupljeni i različiti bentoski foraminiferi i detritus plitkomorskih i dubokomorskih fosila, koji su daleko ređi ovde nego u krečnjacima iz ranije ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... Geološki anali Balkanskoga poluostrva, 29: 27-38. Petrović, M. 1966. Tortonski foraminiferi iz Vilinog potoka (zapadna Srbija). Geološki anali Balkanskoga poluostrva, 32: 165-175. Petrović, M., 1967: Srednjemiocenski foraminiferi Jadarskog basena- biostratigrafska studija. Geološki anali Balkanskoga ...
... se nalaze iznad slatkovodnih. To su pretežno fragmenti školjaka (Loripes, Cardium, Acanhocardia, ? Tellina), zatim foraminiferi, a od gastropoda su zastupljeni ceriti i foraminiferi. U lokalitetu Ranilović zastupljeni su organizmi koji naseljavaju samo morske sredine normalnog saliniteta. Mekušci ...
... mora iznosile su od 17 do 18°C za donji baden u centralnom i južnog delu Paratetisa (Harzhauser i dr., 2002). Foraminiferi takođe ukazuju na povoljne klimatske uslove. Neki foraminiferi kao što je današnja Amphistegina, naseljavaju tropski do suptropski pojas u plićaku do 70-80 m (Larsen, 1976) ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... teksture s velikom količinom fosilnog materijala karakterističnog za sprudne komplekse (Lithothamnium, Lithophylum, briozoe, krupni bentoski foraminiferi, mekušci, ehinidi i sl.). Istovremeno, u vodama dubljeg mora deponovani su pelitski krečnjaci sa brojnom faunom pelaških foraminifera donjeg ...
... na razmatranju litologije. Sterilni konglomerati svrstavani su u sarmatske, iako su mogli biti i badenske ili panonske starosti. Sarmatski foraminiferi često se nalaze zajedno sa panonskim dinoflagelatima i ostrakodama, što ukazuje na to da su oni pretaloženi. Mekušci su mnogo manje skloni ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... na smeru za regionalnu geologiju i paleontologiju, na temu „Holoturijski skleriti trijaskih krečnjaka Zlatibora“. Magistarsku tezu ”Srednjemiocenski foraminiferi iz sedimenata bušotina Beogradskog dunavskog ključa” odbranila na istom fakultetu, 2009. god. Doktorske studije upisuje 2009. godine ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду
... седиманата из бушотина Војводине Микропалеон- тологија М. Судар Н. Бањац, Д. Јовановић 192. Грујичић В. Љиљана 03.04.2009. Средњемиоценски фораминифери из седиманата бушотина београдског дунавског кључа Микропалеон- тологија М. Судар Љ. Рундић, Д. Јованоивћ 193. Коларски Б. Александра ...
... 1954. године на Геолошко-палеон- толошкој гурпи Природно-математи- чког факултета у Београду. Докторску дисертацију под називом "Средње- миоценски фораминифери Јадарског басена" одбранио је на истом фа- култету 1963. године из уже научне области микропалеонтологија. За асистента на Геолошко-палеон- ...
... за ванредног професора 1972. године, а у звање редовног професора изабран је 1978. године. Област научноистраживачког ра- да су миоценски фораминифери, еволуција централног Паратетиса. Специјализацију је обавио у Geolo- gischebundestanstaltu", Беч, Аустрија. Члан Српског геолошког друштва ...главни и одговорни уредник Душан Поломчић. Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016